Kažu da su najbolja putovanja ona s kojih se vraćamo odmornog duha – tijelo će se ionako umoriti. Razgovaramo s Małgorzatom Wypych – psihologinjom, predsjednicom Centra za mentalno zdravlje – o tome kako putovanja utječu na naše blagostanje. Saznajte kako se možete zaštititi od blagdanskog stresa i kako putovati da biste se pobrinuli za svoje dobro.
Mogu li godišnji odmori biti stresni?
Iskreno?
Naravno, budimo iskreni. Dakle, kakva su ta putovanja zapravo?
Nije šareno koliko bismo htjeli. Studije pokazuju da je 60 posto ljudi pod stresom zbog odmora. Odmor je jedan od faktora na popisu životnih stresora u Upitniku za Procjenu Stresa. Sama puno putujem, ali obično se s putovanja vratim umorna, treba mi dan-dva da se oporavim, da mirno sredim stan, da se pripremim za posao. Slično tome, moji prijatelji i pacijenti smatraju korisnim uzeti pauzu nakon putovanja kako bi se vratili u svakodnevni život.
Što nas najčešće sprječava da uživamo na odmoru ili putovanju?
Mnogi čimbenici pridonose stresu s odmora. Prvo je samo planiranje – netko mora preuzeti odgovornost, odgovornost odlučivanja ‘kamo ćemo ići’, ‘što ćemo raditi’. I pritisak da se svima ugodi. Putujemo li s obitelji ili prijateljima, bit će pregovora između onih koji žele vidjeti što više spomenika i onih koji se radije opuštaju bliže prirodi – poput mirnih šetnji plažom ili vožnje kajakom.
Kad putujemo s djecom, još je teže. Promjena okruženja, prehrambenih navika i nedostatak omiljenih igračaka, često u kombinaciji s vrućim vremenom, mogu uzrokovati da malo dijete postane pretjerano stimulirano – tj. mrzovoljno i prilijepljeno uz roditelje više nego inače. Čuvanje djeteta na ljetovanju sigurno neće biti ništa lakše nego svakodnevno.
Dakle, još nismo ni otišli, a već smo pod stresom.
Da. I još jedan stresan faktor je samo putovanje. Mnogi ljudi, uglavnom iz generacije 50+, ističu da ne znaju strane jezike. Zato preferiraju odmor s turističkom agencijom i pilotom koji će im po potrebi organizirati stvari u zračnoj luci. Zračne luke također su žarište. Dugotrajni boravak u gomili aktivira orijentacijski refleks – podsvjesno ćemo pažljivije kontrolirati okolinu, provjeravati dolazi li odnekud prijetnja. Mozak se u tom stanju brzo umara.
Postoji li način obrane od toga?
Može biti. Jedan od mojih glavnih izvora zabave u zračnoj luci su ljudi koji gledaju. Primjećujem puno ljudi s kapama ili šeširima navučenim na nos, slušalicama na ušima. Vidite pokušaj stvaranja prostora oko sebe, odsijecanja od viška podražaja – to je jedan od načina. Također možete pokušati promijeniti perspektivu. Zato samo sjedite, promatrajte i slavite ovaj trenutak susreta predstavnika mnogih naroda.
Uvijek mi je zanimljivo iskustvo vidjeti da se unatoč razlikama u izgledu i kulturi te druge obitelji ponašaju na isti način kao naša obitelj u zračnoj luci. Djeca cvile, lijepe se za majku tražeći privlačnost za igru. Tinejdžeri puštaju glazbu sa svog pametnog telefona i uranjaju u svoj svijet. Roditelji, unatoč vidljivim međusobnim napetostima, nastoje sve držati pod kontrolom. Takvo nas promatranje može puno naučiti i pomoći da se smirimo prije puta.
Šta još trebate znati kada je u pitanju stres na putovanju?
Očekivanja. Često odlazimo na odmor s određenim očekivanjima – da ćemo se opustiti na lijepom mjestu, da ćemo se dobro zabaviti s obitelji, da će svi sukobi koji su postojali prije biti zaboravljeni tijekom putovanja. Međutim, stvarnost mjesta može biti daleko od onoga što zamišljamo. Na primjer, hotel koji lijepo izgleda na fotografijama može se nalaziti u ne tako prijateljskom susjedstvu.
A međuljudske napetosti imaju tendenciju eskalacije. Pod stresom priprema i pritiskom da svima udovoljimo, postajemo nestrpljiviji i spremniji na sukobe – posebno u toplim, sunčanim zemljama koje se tako rado biraju za odmor. Postoje znanstveni dokazi da visoke temperature povećavaju razinu agresije. Također, puno više vremena provodimo zajedno na odmoru nego svakodnevno, kada dijelimo vrijeme između posla, škole i izvannastavnih aktivnosti. Kad smo gotovo bez prestanka skupa, puno lakše dolazi do sukoba.
Dakle, što manje očekivanja, što više priprema i planiranog oduška nakon povratka s putovanja, to bolje?
Točno. Kako biste se zaista opustili na putovanju, vrijedi si postaviti nekoliko pitanja, od kojih je najvažnije: zašto uopće putujem? Korisno: kada osjećam da se stvarno opuštam? Imam li dušu istraživača koji crpi energiju iz razgledavanja, upoznavanja novih ljudi i različitih kultura? Ili tražim adrenalin, atrakcije i bezbrižnu zabavu? Ili mi možda treba mirno jutro – cijela obitelj još spava, a ja mogu popiti kavu na terasi, upiti miris šume ili morskog povjetarca i provesti trenutak u tišini sa svojim mislima.
Podsvjesno to vjerojatno svi pomalo osjećaju, ali malo tko si direktno postavlja ta pitanja.
Ipak, oni su neophodni ako želimo iskoristiti prednosti putovanja. Često biramo destinacije ili doživljaje za odmor jednostavno zato što su moderni ili zato što ih svi drugi preporučuju. Ili zato što je netko drugi napravio plan putovanja umjesto nas, a mi se osjećamo tako ugodno da se konačno možemo odmoriti od donošenja odluka. I to je OK! Imajte na umu da donosimo mnogo više od suvenira i fotografija prekrasnih pogleda. Vraćamo emocije, sjećanja na mirise i boje, sjećanja na ono što smo naučili od ljudi koje smo upoznali. Vrijedno je svjesno planirati kakva ćemo iskustva tamo tražiti.
Je li ovo način da se poboljša mitsko blagostanje?
Možda, iako će svima biti malo drugačije. Nekima će trebati dugi odmor, jer je potrebno tjedan dana da se stvarno zaboravi na posao. Drugima je dovoljno nekoliko dana izbivanja na zanimljivom mjestu da napune baterije. Može se reći da je putovanje odmor za um u smislu da mijenja područja dugotrajnog pamćenja koja se koriste. Kod kuće, kao majka, partnerica i njegovateljica starijih roditelja, svakodnevno obrađujem vrlo slične informacije i obrasce ponašanja. Kad putujem s prijateljima, sam ili s partnerom, mogu se odreći te uloge na nekoliko dana. Nema više razmišljanja o tome što kuhati za večeru, samo iz kojeg kafića naručiti kavu i kolač. A to je odmor – pregrijani dijelovi mozga na poslu i kod kuće se odmaraju, a aktiviraju se sasvim druga područja.
Dakle, kako putovati da izvučete najviše koristi za svoju psihu?
Dobro mjesto za početak je razmišljanje o praznicima kojih se najbolje sjećam i zašto. Zbog čega sam se s tog putovanja vratio sretan? I kako da to ponovim? Je li to bila adrenalinska vožnja zip-lineom u planinama, ležerna vožnja biciklom uz obalu jezera ili možda samo susret s drugačijom, neobičnom kulturom? Sljedeći korak: Kad planiramo aktivnosti za odmor, razmislimo o vlastitim potrebama. Možemo planirati unaprijed sa svojim suputnicima – ponekad je stvarno bolje razdvojiti se i provesti malo manje vremena zajedno nego biti prisiljeni posjetiti neki drugi muzej ili sjediti na plaži kada nam se čini nešto sasvim drugo. Zdravi kompromisi stvarno mogu spasiti putovanje.
U posljednje vrijeme se dosta govori o “terapiji putem putovanja”. Ima li u tome zrno istine ili je riječ o potpunom pretjerivanju?
Terapija je jaka riječ. Terapija je liječenje – dugotrajan proces koji može trajati godinama. Nekoliko dana ili čak tjedana na odmoru nije dovoljno da promijenimo navike koje smo zapisali 20, 30 ili 40 godina života. Putovanje, s druge strane, može dovesti do dubljeg uvida i samorefleksije. Kada putujemo, suočavamo se s raznim stresorima u stranim mjestima – poput odgođenog leta, pokvarenog automobila, komunikacije na drugom jeziku. Stječemo povjerenje u vlastite sposobnosti, ali iu činjenicu da na svijetu postoje ljubazni ljudi – obično domaći rado pomažu turistima. A kada se vratimo kući, možda ćemo otkriti da su situacije koje su nam prije stvarale stres – poput djeteta koje danas kuka kako ne želi nositi čarape u vrtić jer su pregrube – ispale trivijalne. Onda idi, dijete, bez čarapa 🙂
Małgorzata Wypych – generalni direktor Mental Health Center, psihologinja, specijalistica psihološke intervencije i upravljanja stresom. Pohađala je brojne tečajeve osposobljavanja posvećene kognitivno-bihevioralnoj terapiji, terapiji usmjerenoj na rješenja. Specijalistica psihološke podrške u organizacijama, akademska nastavnica s 15 godina iskustva, TEDx govornica, autorica više od desetak publikacija o psihologiji u hitnoj medicini. Voli putovanja koja vam omogućuju da pobjegnete od svakodnevice
